Trazite nesto? Ubacite frazu ili rijec u oznaceno polje
pingvinovaberza@yahoo.com
Pocetno stanje (2009):
Dionice: $87,559
Kesh/CD: $28,676
Imovina: $73,200
Ukupno: $189,435
Stopa rasta (2009):
Dionice +93.1% (+$81,551)
Kesh/CD +20.1% (+$5,760)
Imovina +6.9% (+$5,087)
Ukupno +48.8% (+$92,398)
Rast dionica (2009):
Ulaganje kroz stednju: $42,582
Neto zarada: $38,969
Ukupno: $81,551
Zavrsno stanje (2009):
Dionice: $169,110
Kesh/CD: $34,436
Imovina: $78,287
Ukupno: $281,833
2009 godina se polako blizi kraju. Poceo sam razmisljati o re-distribuciji kapitala za 2010. Pred kraj svake godine analiziram imovinski raspored pozicija u 7 kategorija: domace dionice, strane dionice, bondovi, kes/CD, sirovine (ukljucujuci plemenite metale), REIT i nepokretna imovina. Na pocetku 2009 sam izlozio veci dio naseg kapitala ka dionicama, sto se pokazalo poprilicno ispravnim.
Trenutno stanje:
Domace dionice (USA): 28%
Strane dionice: 14%
Sirovine: 5%
Bondovi: 3%
REIT's: 3%
Nepokretna imovina: 29%
Kes/CD: 18%*
* (oko 2.5% na trejderskom racunu)
Plan za 2010 godinu je da izolujem izmedju 65% i 75% kapitala od dolara ulaganjem u strane dionice, sirovine, REIT's i nepokretnu imovinu. Ako pogledamo raspored iz 2009, onda se moze zakljuciti da danas imamo oko 46% kapitala koji je izlozen domacoj valuti (dolar). Uzimajuci u obzir katastrofalno vodjenje valutne politike od strane danasnje administracije, jaka inflacija nije "ako" faktor, vec "kada". Cilj za 2010 godinu je da podignemo vrijednost kapitala za oko 30% (na $338K), ali i da zastitimo ono sto stekli izolujuci se rizika dodatnog pada dolara.
Clanovi investicionog kluba primaju detaljne izvjestaje o svim nasim pozicijama, distribuciji kapitala i buducim investicijama/idejama.
Pocetno stanje 2009
Dionice: $87,559
Kesh/CD: $28,676
Imovina: $73,200
Ukupno: $189,435
Prvi kvartal 2009 (+$10,707)
Ustedjeno i ulozeno u dionice: $16,322
Izgubljeno na dionicama: -$7,790
Ukupan rast portfolija: $8,532
Dionice: $96,091
Kesh/CD: $30,294
Imovina: $73,757
Ukupno: $200,142
Drugi kvartal 2009 (+$26,392)
Ustedjeno i ulozeno u dionice: $9,029
Zaradjeno na dionicama: $16,342
Ukupan rast portfolija: $25,371
Dionice: $121,462
Kesh/CD: $30,787
Imovina: $74,285
Ukupno: $226,534
Treci kvartal 2009 (+$33,586)
Ustedjeno i ulozeno u dionice: $10,174
Zaradjeno na dionicama: $20,901
Ukupan rast portfolija: $31,075
Dionice: $152,537
Kesh/CD: $30,418
Imovina: $77,165
Ukupno: $260,120
Nedavno objavljena serija postova sa pretplatnickog sajta se moze pronaci ovdje:
Post #1: Investing Tips
Post #2: Investment Ideas
Post #3: Focused Search
Post #4: Education
Post #5: Spotting Opportunities
Post #6: Forward Looking Indicators
Na Penguin's Golden Egg ovih dana mozete pratiti seriju od 7 primjer postova koje clanovi investicinog kluba imaju priliku redovno citati na Golden Egg Members Only. Primjere objavljujem jednom dnevno, a prvi post je postavljen proslog utorka. Evo prva 4 primjera:
Dan #1: Investicioni savjeti
Dan #2: Investicione ideje
Dan #3: Algoritmi i pretrage
Dan #4: Edukacija
Posljednja tri posta slijede u naredna tri dana. Ugodno citanje.
Nakon dugo vremena, moj market sentiment se mijenja iz pozitivnog u neutralan. Vise detalja...
Finansijaska sloboda
Net rast u posljednjih 12 mjeseci
Rezultati fokusiranih pretraga (3 mjeseca)
Rezultati Pingvin Index pretraga (3 mjeseca)
Rezultati ETF pretraga (3 mjeseca)
Pretraga dionica sa cijenom ispod $1
Pasivna zarada
Rezultati 2006-2009
Besplatni tipovi
Najcesce postavljena pitanja (FAQ)
Odredjivanje velicine pozicije je vazan faktor u trgovanju dionicama. Velicina pozicije u odnosu na velicinu portfolija i velicina pozicija u odnosu jedna na drugu direktno uticu na visinu rizika u koji trejder ulazi. Postoji nekoliko nacina za odredjivanje velicine pozicije. U ovom postu pisem iskljucivo o kretkorocnim trejd pozicijama, a nikako dugorocnim investicijama.
1. Subjektivno odredjivanje velicine pozicije. Ovo je vjerovatno najbrzi nacin da se ostane bez kapitala. Trejder subjektivno odredjuje velicinu pozicije na osnovu svog tumacenja moguce uspjesnosti trejda. Ako je vec trejder u stanju precizno odrediti vjerovatnocu uspjeha trejda, zasto onda ne trejdirati samo one trejdova sa najvecom vjerovatnocom? U tom slucaju nece biti potrebe da se odredjuje velicina pozicije.
2. Identicna velicina svih pozicija. Ja sam ovu metodu koristio sve do dvije godine unazad. Na povrsini, ova metoda ne izgleda tako lose. Posto trejder ne moze unaprijed odrediti razliku stepena vjerovatnoce bubucih transakcija, on u svaku poziciju ubacuje istu sumu kapitala. Problem sa ovom metodom je u tome sto kapital pod rizikom nije identicne velicine. Stop cijene trejdova nisu na istoj procentualnoj udaljenosti od ulaznih cijena. Dvije pozicije iste velicine sa stop cijenama na -5% i -15% nose u sebi potpuno drugaciji stepen rizika.
3. Identican kapital pod rizikom. Ovu metodu sam poceo korisiti tek u posljednje dvije godine. Radi se o tome da se prvo odredi fiksna suma koja se stavlja pod rizik u svakom trejdu. Zatim se odredi razmak izmedju ulazne i stop cijene. Taj razmak predstavlja kapital pod rizikom. Ako je fiksni kapital pod rizikom $100, a razmak izmedju ulazne ($20) i stop cijene ($19) jednak $1, onda je velicina pozicije $2000. Pad dionice sa $20 na $19 bi prouzrokavao maksimalna gubitak od $100. Po ovoj metodi, svaki trejd ce imati fiksnu sumu pod rizikom i razlicitu velicinu pozicije. Problem sa ovom metodom su "pukotine" na otvaranju, gdje cijene moze pasti puno nize od zacrtane stop cijene.
Nisam siguran odakle da pocnem ovaj post... Nisam dugo pisao. Posljednje tri sedmice smo proveli u Sarajevu, s tim da smo par dana bili u Dubrovniku i Istanbulu. Nikad se nisam osjecao tako prazno i usamljeno u Sarajevu kao ovaj put. Shvatio sam da su sve posjete tom gradu tjekom prethodnih 14 godina bile usko vezane za mog tatu. Znao je svaku ulicu grada u kojem se rodio, odrastao, stvorio porodicu i proveo svoj zivotni vijek. Volio ga ja toliko da se u njega vratio i za vrijeme rata, sto sam je tada smatrao za ludost. Proveli smo skupa cijeli rat u Sarajevu. Nakon rata, bilo mi je neizmjerno zadovoljstvo druziti se s njim u beskonacno dugim setnjama i slusati price o nekim davno proslim vremenima. Na zalost, njega vise nema medju nama i sada sam po prvi put vidio taj grad (i drzavu) nekim drugim ocima...
Novostvorena drzava BiH, nasljednica nekadasnje Jugoslavije po multikulturnoj i multietnickoj strukturi, ce najvjerovatnije podijeliti sudbinu nekadasnje pradomovine. Tri klana su podijelila teritoriju i samo je pitanje vremena kada ce povuci granicne linije. Ono sto su nekada bili Jugosloveni, to su danas Bosanci i Hercegovci - narod sa ideoloskim nacionalnim identitetom, ali bez stvarne drzave. Tito je bio sponzor bivse Jugoslavije, dok danas EU sponzorira ideju jedinstvene BiH. Koliko dugo ce se ova druga drzati zavisi od "dobre" volje "stare kurve" Evrope. Ja u istu ne bih polagao previse nade.
Rat se zavrsio prije 15 godina, a malo toga se promijenilo u BiH. Nacionalisticka politika je nastavljena, zemlja je podijeljena, a srednja klasa prakticno izbrisana. Tesko je zamisliti da ce narednih 15 godina biti ista bolje. Za 30 godina se upropaste dvije, a mozda i tri, generacije. Po meni, to "cekanje" nije vrijedno nicijeg zivota. Kako vrijeme prolazi tako materijalan bijeda stvara od ljudi i duhovne fukare. Smrknute face, pogano ponasanje, iskonska pokvarenost, duhovni sljam i ljenost su samo neki od prvih utisaka koje ono podneblje ostavlja na posjetioca. Svaki novi grotesk prvo izaziva revolt kod vecine, da bi nakon par ponavljanja postao dio svakodnevnice, a nakon par godina i standard ponasanja.
Ovaj zivot je jedan. Svi nasi zivoti ce se zavrsiti jednog dana. Ne vidim razlog za svojevoljno pacenje u okolini gdje je standard da svaka generacija ratuje, proljeva krv, rusi, a potom savija ledja do zemlje ne bi li ponovo sve sagradila iz pocetka. Zivot treba ispunjavati zadovoljstvom (radeci ono sto volis) i uzivanjem (fizioloske potrebe). Ja potencijal za ovo prvo definitivno ne vidim na onim prostorima, i zato se vjerovatno vise nikad necu tamo vratiti...
Biti bogat je san vecine ljudi. Nacina na koji se moze postati bogat je bezbroj. Ono o cemu cu danas pisati je proces bogacenja. Kao sto rekoh u uvodu, san vecine ljudi ja da budu bogati. Ljudi bogatsvo vide kao put ka liberalizaciji vremena, koje bez bogatstva moraju provesti radeci na poslu. Drugim rijecima, ljudi ne zele biti bogati zato sto uzivaju u procesu bogacenja, vec zele biti bogati da bi se oslobodili okova svakodnevnog rintanja. Dakle, sticanje bogatstva nije njihov primarni cilj, vec sredstvo za oslobadjanje od sadasnjosti.
Zamislite dva podjednako talentovana fudbalera. Pretpostavimo da su zapravo 100% identicni u svakom pogledu. Jedina razlika je da ce narednih 15 godina na terenu provesti sa dva posve drugacija motiva. Prvi fudbaler ce igrati sa ciljem da se obogati i obezbijedi dugorocnu egzistenciju. Drugi fudbaler ce provesti narednih 15 godina uzivajuci u fudbalu. Sta mislite koji od njih dvojice ima vecu perspektivu za monetarnim uspjehom?
Zeljeti biti bogat i uzivati u procesu bogacenja su dvije potpuno razlicite stvari. Tesko se ikad iko obogati radeci ono u cemu istinski ne uziva. To je valjda glavni razlog zasto 80% malih investitora izgubi vecinu prvobitnog ulozenog kapitala na berzi. Gube jer su vodjeni snom da budu bogati, a u procesu ulaganja (ili trejdiranja) zapravo ne uzivaju. Ako nema uzivanja, onda se taj posao radi povrsno i tek toliko da se zavrsi. Ako nema uzivanja onda rad izvan radnog vremena pada tesko. Ako nema uzivanja onda posao nije izazov da se igra podigne na visi nivo.
Proces (rapidnog) bogacenja nije nesto u cemu vecina ljudi uziva. To je veliki izazov koji zahtijeva znatno ulaganje. Ne mislim tu na veliko ulaganje kapitala, vec na veliko ulaganje vremena i energije. Rast kapitala je samo posljedica ulozenog truda i vremena. Ljudi se krivo povode sa idejom da ih prvobitni manjak kapitala sputava u procesu bogacenja. Razmisljanje ide nekako ovako: "Ako bi samo imali taj prvi milion, lako bi zaradili drugi milion." To znaci da im je prvi milion neophodan da bi zaradili drugi. Ja sam uvjeren da bi neko ko uziva u iskustvu sticanja bogatstva prije stigao od $0 do $1 miliona, nego li nekom ko samo zeli biti bogat od $1 miliona do $2 miliona.
Osobni potencijal covjeka se mnogo brze i dublje realizuje ako postoji istinsko interesovanje za poslom kojim se bavi. Imajte to na umu kada razmisljate o procesu sticanja bogatstva i svojim planovima.
Za mnoge male investitore puno lakse je biti dugorocni investitor u teoriji nego li u praksi.
Prvi razlog je to sto dugorocni market povrat, od nekih 8% do 10% godisnje, nije prava linija. Prosjecan geomterijski povrat je zapravo rijetka pojava u datoj godini. Uzmimo na primjer deceniju 1940-tih. Ovo je period kada je svijet prosao kroz drugi svjetski rat i bio na pragu ulaska u "hladni rat". Od 1940 do 1950 Dow Jones je zabiljezio tri negativne i sedam pozitivnih godina. Evo godisnjeg povrata po godinama:
1941 -15%
1942 +8%
1943 +14%
1944 +12%
1945 +27%
1946 -8%
1947 +2%
1948 -2%
1949 +13%
1950 +18%
Ukupan rast indeksa u ovoj deceniji je iznosio +80%. Prosjecan godisnji rast bi u tom slucaju iznosio 80/10 = 8% po godini. Medjutim, istinski geometrijski godisnji povrat nije 8%, vec 6% godisnje. Ovaj kumulativni godisnji povrat od 6% nije u liniji sa istorijskim prosjekom. Drugi zakljucak je da je samo jedan godisnji povrat bio u liniji sa istorijskim prosjekom (1942 +8%). Medjutim, ako mu dodate isplacene dividende, onda tih 6% godisnje prerasta u cak 11.5% godisnje! Evo kako izgleda povrat na Dow Jones nakon sto uracunate isplacene dividende u tom istom periodu:
1941 -9%
1942 +13%
1943 +18%
1944 +16%
1945 +30%
1946 -4%
1947 +7%
1948 +4%
1949 +19%
1950 +24%
Kumulativni povrat za deceniju je dakle porasta sa +80% na +196% - nakon sto uracunamo isplacene dividende. Ogromna razlika, zar ne? Nesto slicno se desava i u danasnjem marketu. Mali ulagaci ne obracaju paznju na dugorocni efekat isplacenih dividendi, a da ne pominjem jos veci uticaj reinvestiranih dividendi. Uloga tih dividendi u konacnom balansu raste eksponencijalno sa vremenom. Na primjer, u jednoj godini isplacene ili reinvestirane dividende imaju tek minijaturan znacaj. Na drugoj strani spektruma, nakon 100 godina, isplacene ili reinvestirane dividende predstavljaju od 98% sveukupnog profita! Drugim rijecima, u tom slucaju one imaju oko 50 puta (!) veci uticaj na konacni bilans na racunu nego rast samog indeksa. O tome efektu sam pisao ranije, pa cu ovdje samo u kratkim crtama ponoviti o cemu se radi. Na primjer, Dow Jones je od 1901 do 2009 porastao sa 48 na 8048. Profit u tih 108 godina je dakle 8000. Isti scenario, ali sa reinvestiranim dividendama, donosi profit od nevjerovatnih 450 hiljada! To je 56 puta veci profit nego sto se prvobitni cini analizirajuci samo pomak na indeksu.
Drugi razlog zasto veliki broj malih investitora ne moze ostati dugorocno u marketu je psiholoske prirode. Ljudi puno snaznije dozivljavaju gubitak od recimo $1000, nego li dobitak od $1000. Ovo je dokazano u mnogim naucnim istrazivanjima, a posljednja istrazivanja pokazuju da se snaga emocija priblizno izjednaci tek kada je profit tri puta veci od gubitka. Dakle, gubitak od $1000 proizvodi priblizno istu emotivnu snagu kao dobitak od $3000. Ovo je vjerovatno razlog zasto mnogi "iskacu" iz marketa nakon velikih padova. Mnogi se u market vracaju prekasno i gube korak sa istorijskim povratom, a da ne govorim o izgubljenoj prilici da reinvestiraju dividende na depresivnim trzisnim cijenama. Normalna je pojava da se market podize po 20% ili 30% godisnje u bar jednoj godini ekonomske ekspanzije, ali je isto tako normalno da pada 15% ili 20% godisnje u bar jednoj godini ekonomske rececije. Rijetke su godine kada su skokovi ili padovi veci od 35% godisnje. Proslogodisnji pad na S&P500 od -38.5% spada u jednu takvu godinu. Pa i takva kakva jest, i ta 2008 je ipak dio istorijskog povrata i rizika koji isti nosi u sebi za svaku pojedinacnu godinu.
Treci razlog zasto mali investitori ne mogu ostati dugorocni investitori je strah da ce zapadna ekonomija dozivijeti kolaps. Niko ne moze sa sigurnoscu reci da nece, ali cinjenica je da populacija raste, proizvodni kapaciteti postoje i da su prirodna dobra na raspolaganju covjeku za obradu. Dakle, sve dok su ova tri elementa prisutna, dugorocni trend stope rasta ekonomije moze biti samo pozitivan. Pozitivan rast se direktno odrazava na zaradu kopmanija, a to se opet odrazava pozitivno na dionicke premije, sto kao rezultat proizvodi net pozitivan dugorocni povrat na trzistu kapitala. Vecina malih investitora se fokusira na manje vjerovatne scenarije, kao recimo treci svjetski rat koji bi unistio proizvodne kapacitete ili totalnu potrosnju prirodnih dobara (npr. nafta, plin, rude, itd) ili neku strasnu epidemiju koja bi preokrenula stopu rasta populacije ili kraj svijeta (religiozni element) i da ne nabrajam dalje. Medjutim, u svim tim strasnim scenarijima pad cijena u mom ili vasem portfoliju bi bio najmanji problem, zar ne? Dakle, postavlja se pitanja sta mali investitor dobija povlaceci se iz market u strahu da ce ta veloika kriza doci? Po meni, ako vec bijezi iz trzista kapitala misleci da kataklizma dolazi, onda mali investitor treba da investira taj kapital u zastitu od tog crnog scenarija: kupovina velikih zaliha hrane i oruzja, izgradnja podzemnog podruma, sistem samoprehranjivanja, itd. Medjutim, on ni to vjerovatno nece uciniti. On ce predvidjati crni scenario, izvuci kapital iz igre i onda posmatrati sa strane. Ako se crni scenario ne obistini i ako se mali ulagac ne vrati na vrijeme na trziste, on dugorocno gubi. Ako ce pak crni scenario obistini, onda opet gubi jer nije usmjerio kapital u gore nevedene anti-kataklizma projekte.
Ova tri razloga su, po meni, stalno prisutna na trzistu kapitala i ona su glavni razlog zasto se kapital sa malih racuna tijekom vremena usmjerava na racune velikih. Dok mali kupuju, veliki obicno prodaju i kada mali pocnu da prodaju, veliki obicno kupuju. Sveukupni kapital raste, ali trend njegove dugorocne distribucije ide u samo jednom pravcu - suprotnom od onog ka kojem je okrenut mali ulagac.
Prije tacno 20 dana moj otac je imao mozdani udar. Spakovao sam na brzinu stvari i tri dana kasnije sam bio u Sarajevu. Prva sedmica u Sarajevu je definitivno najtezi period kroz koji sam prosao do sada u svom zivotu. Sestra i ja smo proveli veliki dio vremena u bolnici na konsultacijama sa doktorima. Moj otac je tih 7 dana vodio svoju zivotnu bitku. Osmi dan je konacno izasao iz direktne zivotne opasnosti i od tada se situacija polako stabilizovala. Druge sedmice stvari su krenule polako nabolje. Duboko sam zahvalan svima koji su nam pomogli u ovom kriticnom periodu, a tu prvenstveno izdvajama doktore, medinsko osoblje, svoju majku, strinu, rodjake i svu ostalu obitelj. Hvala dragom Bogu da je ostao ziv. Ja sam u zivotu prosao kroz svasta (rat, pogibija najblizih drugova, tesko osobno ranjavanje, bolnice, operacije, itd, itd...). Medjutim, ova epizoda je bila ubjedljivo najtezi period mog zivota. Mentalno stanje u kojem sam bio vjerovatno razumiju samo oni koji su prosli kroz nesto slicno.
Moj tata se polako pocinje oporavljati. Preuzima polako funkciju disanja, koja je prvih par sedmica bilo potpuno na aparatima. Krvna slika se konacno stabilizovala, sto je velika pobjeda s obzirom da je doslo do velikog prvobitnog poremecaja bijelih krvnih zrnaca. Svi vitalni organi su u dobrom stanju (pluca, srce, itd), a prije par dana je doslo do stabilizacije bubrega. Polako je poceo da otvara oci i mice rukom, ali jos uvijek nije potpuno budan. Doktori su ga stavili u stanje umjetne kome prvih 12-13 dana, i sada se iz tog stanja polako budi. Mi smo spremni na dugotrajan i postepen oporavak. Zahvalni smo za zivotu koji mu je vracen. Ovo danas je svakako pobjeda za nas, ali ja sam duboko ubijedjen da ce on iz svega ovoga na kraju izaci i kao konacni pobjednik.
Iskreno receno, nisam imao snage da se vratim pisanju - do danas. Clanovi investicionog kluba ce dobiti dvo-mjesecno produzenje clanarine kao gest izvinjenja zbog nedostatka materijala u prethodne dvije sedmice. Ovaj vikend sam poceo ponovo objavljivati materijal na besplatnoj stranici i stranici za clanove. Zahvaljujem se na strpljenju svima vama koji redovno posjecujete Pingvinovu Berzu i Penguin's Golden Egg.
| << 01/2010 >> | ||||||
| ned | pon | uto | sri | cet | pet | sub | 01 | 02 |
| 03 | 04 | 05 | 06 | 07 | 08 | 09 |
| 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
| 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
| 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
| 31 | ||||||
